Učenici JU OŠ “Mula Mustafa Bašeskija” i JU Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn, posjetili su danas mjesto masovnog stradanja građana Sarajeva na mjestu mezarje Budakovići, gdje su na prigodan način obilježili 31. godišnjicu od ubistva dvadeset i dva građana Sarajeva.

Dana 12. 6. 1993. godine u 10:55 sati iz pravca Trebevića (pod kontrolom Sarajevsko-romanijskog korpusa) ispaljena je granata koja je pala na mezarje Budakovići, u vrijeme klanjanja dženaze Behiji Filipović i Fadili Karšić rođ. Gegić. Ubijeno je jedanaest, a ranjena su tri civila. Nekoliko dana nakon ovog masakra predsjednik privremenog organa Mešihata Islamske zajednice u intervjuu za Oslobođenje istakao je kako se dženaza može obaviti uz mali broj ljudi, a da se, po šerijatskim propisima, dio obreda može obaviti van mezarja, s ciljem da se masovna okupljanja civila svedu na minimum i izbjegnu nove žrtve. Prethodno granatiranje groblja Lav u vrijeme sahrane djevojčici Vedrani Glavaš (4. 8. 1992), mezarja Boljakov Potok u vrijeme dženaze Fatimi Jusić (28. 9. 1992) samo su neki od primjera zločina nad civilima u vrijeme sahrana/dženaza. Svjedok Tužilaštva Haškog tribunala u Predmetu Stanislav Galić, fotoreporter Hvaal, posvjedočio je da je u 20-30 navrata „doživio granatiranje pogrobne povorke (…) te da je vremenom izvještavanje s groblja postalo veoma opasno. Zbog toga je krajem 1993. ‘postalo pravilo’ da se sahrane održavaju noću“ (ICTY, Presuda, Galić, 2003, par. 220).

Ovaj tragični događaj, kao i mnogi drugi slični slučajevi koji su se odvijali na oko 230 lokacija masovnih stradanja građana Sarajeva od 1992. do 1995. godine, podsjećaju nas na teške trenutke koje je grad i njegovi stanovnici pretrpjeli tokom opsade.

S tim u vezi, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo u saradnji s Intitutom, ove godine je uključilo pregled Obilježavanja godišnjica masovnih stradanja građana Sarajeva 1992. – 1995. godine u školski kalendar.

Ova inicijativa ima za cilj njegovanje kulture sjećanja i pamćenja, kako bismo osigurali da se teške lekcije iz prošlosti ne zaborave. Dvadeset odabranih lokacija masovnih stradanja građana Sarajeva dio su službenog protokola Kantona Sarajevo za ovu godinu, podsjećajući nas na civilne žrtve opkoljenog Sarajeva.

Svi učenici koji nisu izašli na mjesto obilježavanja masovnog stradanja, imat će priliku u svojim školama na osnovu edukativnih materijala poslušati historijski čas o stradanjima građana Sarajeva tokom opsade.

Istina o gradu pod opsadom mora se prenositi na buduće generacije kako bismo osigurali da se takvo zlo nikada više ne ponovi. Pamćenje ovih događaja ključno je za očuvanje mira i razumijevanja među ljudima te nas podsjeća na važnost solidarnosti i suosjećanja među zajednicama.