U periodu od 15. 9. do 17. 9. 2023. godine u Neumu, u organizaciji  Obrazovnog centra za demokratiju i ljudska prava „Civitas“, realizirana je „24. CIVITAS godišnja konferencija“.  

Tema konferencije bila je „Razvoj, usavršavanje, praćenje, vrednovanje i samovrednovanje kompetencija predmetnih nastavnika građanskog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama“, a u radu konferencije sudjelovalo je više od 130 nastavnika i nastavnica građanskog obrazovanja, predstavnika obrazovnih vlasti, univerzitetskih profesora i stručnjaka iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Svoja iskustva i promišljanja o ovoj temi podijelili su i gostujući predavači i govornici iz Hrvatske, Srbije i Rumunije.

Rad je organiziran kroz interaktivne aktivnosti, panel-diskusije i laboratorije za praktičare. Ishodi konferencije trebali bi rezultirati promjenom pristupa obrazovnih vlasti i nastavnika kontinuiranom stručnom usavršavanju te preporukama i smjernicama za planiranje, realizaciju i vrednovanje sveobuhvatnih programa kontinuiranog stručnog usavršavanja uključujući i vrednovanje CIVITAS programa te instrumentarij za samoprocjenu rada nastavnika.

U nedjelju, trećeg dana rada, u velikoj sali kongresnog centra u periodu od 9:00 do 10:00 sati organizirana je stručna panel-diskusija u kojoj su sudjelovale Senada Salihović, direktorica JU Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo, i Sedžida Hadžić, viša saradnica za profesionalni razvoj odgajatelja, nastavnika i stručnih saradnika. Tema panela bila je „Stanje, izazovi i perspektive stručnog usavršavanja predmetnih nastavnika građanskog obrazovanja i značaj cjeloživotnog učenja i demokratske klime i kulture u učionici i školi“.

Direktorica Instituta u svom je izlaganju predstavila rad Instituta i detaljno elaborirala relevantne elemente profesionalnog razvoja i stručnog usavršavanja nastavnika u Kantonu Sarajevo s posebnim osvrtom na kurikularnu reformu i nastavnike koji izvode nastavu iz nastavnog predmeta Građansko obrazovanje u osnovnim i Građansko obrazovanje/Demokratiju i ljudska prava u srednjim školama.

Direktorica Instituta informirala je učesnike o svemu što je Institut organizirao i realizirao za nastavnike građanskog obrazovanja/demokratije i ljudskih prava; od cjelodnevne orijentacione sesije za inovirani Kurikulum usklađen sa zajedničkim jezgrom, tj. Nastavni plan i program sa definisanim ishodima učenja, odnosno mjerljivim pokazateljima znanja koje je učenik usvojio, zatim formativne procjene učeničkih postignuća, stručnih usavršavanja nastavnika u januaru 2023. godine, posebnom stručnom usavršavanju na temu „Holokaust i mir“, izradi Kalendara takmičenja, Uputstva o organizaciji i provođenju online takmičenja za učenike osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo, općinski i kantonalni nivo, promociji najuspješnijih učenika i nastavnika u organizaciji Instituta i Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo „Naše nebo izvrsnosti“, radu timovima za podršku, i drugim vidovima koordinacije i pomoći nastavnicima koji izvode nastavne predmete Građansko obrazovanje/Demokratiju i ljudska prava u osnovnim i srednjim školama Kantona Sarajevo.

Viša saradnica Sedžida Hadžić govorila je o interdisciplinarnom pristupu u nastavi i metodičkim kompetencijama nastavnika koje su nužne za izvođenje „Projekt građanin“ praktične nastave. Naglašeni su rezultati istraživanja do kojih je došao stručni tim Instituta o korelaciji profesionalnog razvoja i stručnih usavršavanja nastavnika s učeničkim postignućima. Pokazalo se da postoje mogućnosti da učenici mogu naučiti o demokratiji kroz aktivno sudjelovanje u školskom životu. Međutim, to sudjelovanje podložno je različitim faktorima. Iz rezultata teorijskih istraživanja koja su rađena u Institutu za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja može se vidjeti da postoji pozitivna veza između građanskog obrazovanja nastavnika i građanskog sudjelovanja učenika. Utvrđeno je da, kada nastavnici imaju prošireno znanje o sadržajima, osjećaju se bolje i skloni su poticati učenike na rasprave i istraživanja. Drugim riječima, građansko obrazovanje i metodičko obrazovanje imaju važne statističke veze s građanskim aktivizmom učenika. Kolegica Hadžić naglasila je da se još uvijek nije uspjelo u postizanju kvalitetnih pokazatelja za aktivno sudjelovanje učenika. Ovo je vrlo teško uspjeti i zahtijeva kontinuirane doprinose i angažman mnogih aktera. Ovaj fenomen primjećuje se u nedostatku sudjelovanja u građanskim akcijama, indiferentizmu u školskom okruženju, nedostatku odgovornosti za različite školske i zajedničke probleme, nedostatku saradnje između različitih aktera koji djeluju, nedostatku motivacije i želje za sudjelovanjem.

Polazeći od činjenice da je stopa sudjelovanja učenika u građanskim akcijama ispod prosječne stope, što istraživanja potvrđuju, postoji potreba za procjenom mogućnosti poboljšanja ove situacije u budućnosti. Sudjelovanje učenika usko je povezano s određenim pokazateljima kao što su građansko obrazovanje nastavnika, građanske vrijednosti koje nastavnici posjeduju i prenose svojim učenicima, kvaliteta nastave koju nude nastavnici građanskog obrazovanja, preuzimanje građanskih odgovornosti i ocjenjivanje učenika, što sve dovodi do potrebe za procjenom mogućnosti intervencije i poboljšanja ovih pokazatelja u budućnosti. Posebno je zadovoljstvo bilo na ovoj vrijednoj konferenciji sarađivati s kolegicama i kolegom iz  našeg Kantona Sarajevo, a koji su veoma aktivno i produktivno sudjelovali u radu konferencije.